Editorial

Battling the storms: India’s East Coast aru tai laga unending tyrst Cyclones upor te

India laga east coast — West Bengal para loikina Tamil Nadu tak — ekta area ase juntu duniya te bhi beshi cyclone ahibole famous ase. Proti sal Bay of Bengal te bishi jaga te storm bonai thake, aru etu majote bishi cyclone hoi jaai juntu coast te dangor destruction koride. Kintu, India laga science aru disaster management te improvement hoi jabole karone, manuh laga jan hani komti hoi ase, hoilebi economy aru environment te effect dangor hoi thake.

Bay of Bengal laga geography aru weather condition karone, etu jaga cyclone bonabole karone perfect ase. Garam pani, humidity aru low pressure milaikina storm bonai jai. Odisha, Andhra Pradesh aru West Bengal juntu state ase, etiya line te thake juntu cyclone affect koride thake. Phailin (2013), Fani (2019), Amphan (2020) aru Yaas (2021) nishena cyclones, bishi kharap destruction kori dishe — gao falttening, gas girai dishe, kheti khotom korishe, aru hajaar-hajaar manuh displacement kori dishe.

Kintu India laga preparedness te bishi improve hoi jaishe. Indian Meteorological Department (IMD) laga accurate warning aru National Disaster Response Force (NDRF) laga fast evacuation te karone bishi manuh bacha jaishe. Odisha government ke to duniya te praise bhi kori thake its cyclone management karone.

Hoilebi, problem toh etiya bhi ase. Climate change karone cyclone aru intense hoi ase, sea surface temperature barhi jaishe, aru etu karone coastal area te manuh jibon dangor risk te jaishe. Storm bar bar ahibole karone mati erode hoi jaishe, pani salty hoi jaishe, aru fishing aru kheti upor te depend kora manuh laga livelihood khotom hoi jaishe. Poor infrastructure aru weak housing karone recovery bhi slow hoi thake.

Economic damage bhi beshi hoi thake. Ekta major cyclone ahile development ke saal-saal pichete loi jaai, road, bridge, house khotom kori diye, aru rehabilitation karone government ke hazaar crore tak laga khorcha hoi jaishe. Environment te bhi effect ase — mangrove forest nishna Sundarbans destroy hoi jabole karone storm laga natural protection bhi ghum hoi jaishe.

Etu situation te, aji laga time te science, sustainability aru awareness milaikina chulibo lage. Mangrove aru sand dune punar-plant koribo lage, cyclone-resistant building banabo lage, aru coastal area te strict law rakhibo lage. Local manuh ke educate korikian aru involve koribo lage disaster te ready thakibole.

Cyclone toh India laga east coast te hobole hai thakibo, kintu etu karone destruction komti kori bo paribo. Jodi moikhan sustainability, awareness aru unity laga rasta loikina chulile, moikhan laga pritibi te cyclone toh ekta new chance hobo — stronger, wiser aru resilient India banabo karone.